Izložbe Novosti
Sve o hrvatskom paraplivanju na izložbi u Splitu uz nadahnute poruke za studente
Izložba Hrvatskog športskog muzeja ‘Osam staza skrivenog okvira – povijest paraplivanja u Hrvatskoj’ otvorena je 14. listopada u atriju Sveučilišne knjižnice i Rektorata Sveučilišta u Splitu, koje je bilo i domaćin. Postav izložbe nastale u suradnji s Hrvatskim paraolimpijskim odborom (HPO) i Hrvatskim paraplivačkim savezom potpisuju autorica koncepcije viša kustosica Muzeja Martina Vargek i naša proslavljena paraolimpijka i paraplivačica Ana Sršen.
‘Osam staza skrivenog okvira’ govori o povijesti i razvoju paraplivanja u nas, grane koja okuplja najviše korisnika od svih parasportova u RH. I jedan je od najtrofejnijih, što je prikazano i na izložbi kroz portrete najznačajnijih paraplivača i njihove uspjehe na svjetskim i europskim prvenstvima i Paraolimpijskim igrama. Izložba je lani otvorena na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu, bila je i na Kineziološkom fakultetu u Osijeku i Francukom instititu u Zagrebu, da bi joj ovo u Splitu bilo četvrto i posljednje gostovanje.
U prvoj cjelini posjetitelji se upoznaju s povijesnim razvojem parasporta i paraplivanja u Hrvatskoj, u drugoj im se kronološki nude osvojene medalje na velikim natjecanjima, a za koje su zaslužni Roko Mikelin Opara, Ana Sršen, Mihovil Španja, Kristijan Vincetić, Dino SinovčićSanja Milojević, Ante Rađa, Emma Mečić i Paula Novina.
Također, predstavljeni su i drugi sudionici na paraolimpijskim igrama kao što su Nataša Sobočan, Matija Grebenić i Tomi Brajša. U trećoj cjelini izložbe govori se o disciplinama i klasama u paraplivanju, što je posjetiteljima, naročito studentima, bilo osobito zanimljivo, četvrta donosi povijesni razvoj i pregled osvojenih medalja, dok petu, nazvanu ‘Ispred okvira’, čine video razgovori (s titlovima za gluhe osobe) s E. Mečić, A. Sršen, Mikelinom Oparom, Sinovčićem, Španjom i Vincetićem.
Govoreći na otvorenju pred brojnim uzvanicima, autorice Vargek i Sršen naglasile su kako im je drago što je izložba napokon i u Splitu, ‘najsportskijem gradu na svitu’ odakle je i paraplivač olimpijac Dino Sinovčić koji je bio prisutan i na izložbi. Njemu je na uspjesima čestitao prof. dr. sc. Boris Maleš, prorektor za strateško planiranje i upravljanje ST Sveučilišta, koji je izložbu i otvorio.
Na svečanosti su se uzvanicima obratili i Mate Omazić, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Splita, Mijo Bakić, predsjednik Parasportskog saveza grada Splita, savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom Marina Elez Urlić i Marko Žaja, posebni savjetnik ministra turizma i sporta RH. Moderatorica svečanog otvorenja bila je Helena Trze Jakelić, voditeljica Sveučilišne knjižnice.
Autorica koncepcije Martine Vargek održala je stručno vodstvo kroz izložbu, nakon čega je u obližnjem Centru izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije organiziran i panel ‘Razgovor o sportu i muzeju’, za studente splitskog Kineziološkog fakulteta. Sudjelovali su Ana Sršen (ujedno i dopredsjednica HPO), Dino Sinovčić, prof. dr. sc. Goran Gabrilo, bivši plivač i nastavnik na kolegiju Teorija i metodika plivanja na Kineziološkom fakultetu, Martina Vargek i izv. prof. dr. sc. Marijana Čavala, nositeljica kolegija Kineziterapija djece s teškoćama u razvoju, kao moderatorica.
Ana Sršen dotakla se svoje sportske priče koja je sad i dio muzeja, dok se Dino Sinovčić osvrnuo i na pitanje koliko i kako mu je završeni studij upravo na splitskoj Kineziologiji pomogao gledati sport i očima stručnjaka, a ne samo studenta. Goran Gabrilo je između ostalog objasnio kako mu je bilo pratiti razvoj studenata koji su poput Dine spojili plivanje i akademski put. Martina Vargek predstavila je izložbu koja je na jedinstven način spojila studente s Anom i Dinom, istaknuvši i kako je postav prilagodila osobama oštećena sluha i osobama oštećena vida. Kao autorica se osvrnula i na neke prošle izložbe koje su također prilagođene osobama s invaliditetom, a koje su također gostovale u Splitu – ‘Tišina na sedmercu’ i ‘Franjo Bučar (25.11.1866. – 26.12.1946.)’. Studenti su mogli skenirati QR kod kojim su očitali audio vodič i prolistali su katalog izložbe na brajici i uvećanom crnom tisku.