Hrvatski športski muzej gostovao je 9. ožujka u Križevcima, gdje je u tamošnjoj Gradskoj knjižnici Franjo Marković viša kustosica Petra Husain Pustaj održala predavanje u povodu Međunarodnog dana žena. S obzirom na prigodu, govorila je o ženama u sportu, točnije njihovu položaju u sportskim društvima i organizacijama krajem 19. i početkom 20. stoljeća.

Predavanje je bazirala na izložbi Između korzeta i dresa. Žene u sportu 1874.-1939. koja je prošlog ljeta upriličena u Muzeju grada Zagreba. Husain Pustaj autorica je koncepcije izložbe koja donosi pregled razvoja i sudjelovanja žena u sportu na prijelazu stoljeća i njihove društvene uloge koja se manifestirala i u modi. U izlaganju pred križevačkom publikom viša kustosica je istaknula da su promjene u društvu bile vidljive i u svakodnevici i odijevanju žena.

Foto: facebook.com/kzsportmn

“Kad su se žene počele više kretati i tijelo je lakše obavljalo svoje funkcije pa su se zahvaljujući i higijeni i žene postupno oslobodile suvišnih slojeva odjeće. Kad je tijelo počelo preuzimati svoju funkciju nestaje i slojevitosti odijevanja pa se i primjerice, odjeća za tenis od dugačkih suknji i podsuknji postaje kraća, pamučni kupaći kostimi postaju podatniji i tanji, brže se suše…“, objasnila je Husain Pustaj.

U međuratnom razdoblju sport dobiva najveći prostor, kad se i na naslovnicama časopisa prikazuju žene u različitim ulogama, čime se ukazuju i na njihovu sportsku aktivnost.

Novost su bile nogometašice koje su izazivale veliko zanimanje javnosti, ali se suočavale i s pogrdnim komentarima i zabrinutosti da će zbog bavljenja nogometom oštetiti svoje reproduktivne organe! No, prije nogometa žene su na našim prostorima bile uspješne i poznate po timskom sportu nalik rukometu – hazeni. Uvezena je iz Čehoslovačke, igrala se na velikom vanjskom travnatom terenu.

“Ciljano je bila predstavljena ženama jer do 20-ih ženski timski sport kod nas nije postojao. Što mislite zašto nije postojao? Jer dotad žene nisu imale ni pravo glasa. Timski sport znači ujedinjenje. Tim znači nešto kada se možete zajedno boriti za svoja prava i zajedničke ciljeve. Nastanak ženskog timskog sporta označava veliki preokret za žene“, istaknula je kustosica.

Govoreći o širem društvenom kontekstu, naglasila je kako je to bio veliki preokret za ženska građanska prava. „Ništa nije napravilo toliko mnogo za žensku emancipaciju kao što je to napravio sport. Od Pierrea de Coubertina koji je govorio da sport nije primjeren ženi jer se znoje, rade grimase, nisu lijepe… dugo se nisu smjele baviti atletikom.“,

Foto: facebook.com/kzsportmn

U tom je kontekstu spomenuta i povijest sudjelovanja žena na olimpijskim natjecanjima. Na prvim modernim olimpijskim igrama 1896. žene nisu sudjelovale, a tek kasnije dobivaju priliku nastupati u ograničenom broju disciplina.

Ženama s kraja 19. i početka 20. stoljeća dugujemo nastaviti put kojim su se borile za neovisnost i samostalno. Ništa im nije dano, za sve su se same izborile.

Zbog sporog napretka organizirane su i posebne međunarodne ženske sportske igre, na kojima su upravo hazenašice postigle velik uspjeh, priznat kao i prva zlatna medalja nekih hrvatskih sportašca/sportašica na međunarodnim natjecanjima. Jugoslavenska ekipa sastavljena mahom od zagrebačkih igračica osvojila je titulu svjetskih prvakinja u hazeni za IV. Ženskim svjetskim igrama u Londonu 1934.

Kroz fotografije sportašica u igri te replike sportskih kostima izložene u knjižnici, viša kustosica je zaključila predavanje.

“Ove fotografije pokazuju srčanost, borbu i ljubav prema sportu te snagu. Od načina odijevanja, onoga što su nosile na terenu do svega što su iznosile na teren, žene iz tog razdoblja su borbom za neovisnost, jednakost i samostalnost napravile puno. Danas im dugujemo da nastavimo taj put. Treba znati da ženama ništa nije dano već su se za sve izborile“, poručila je Petra Husain Pustaj.

Foto: facebook.com/kzsportmn

Gostovanje Muzeja u Križevcima, u organizaciji Knjižnice i Grada Križevaca, pokazalo je kako su teme povijesti sporta i položaja žena i danas iznimno aktualne. Publika je imala dosta pitanja na koja je kolegica Husain Pustaj dala upućene odgovore, približivši zanimljivu i često manje poznatu priču o počecima ženskog sporta i presudnoj ulozi u procesu društvene emancipacije.

Voditelj muzejskog Odjela marketinga i odnosa s javnošću Sergej Novosel Vučković pozvao je Križevčane i u posjet stalnom postavu, naglasivši da se u njemu nalazi i građa znamenitog križevačkog sportaša Branka Zorka.