Hrvatske sportašice od početaka organiziranog bavljenja sportom morale su svladavati brojne prepreke da bi se izborile za prava kakva su pripadala muškim kolegama. No, u pojedinim su razdobljima sportašice s naših prostora bile prve iz regije koje su ‘probijale led’, bilo kao sudionice Olimpijskih igara – 1936. atletičarke Vera Romanić, Zulejka Stefanini-Tućan i Vjera Neferović, nositeljica olimpijske baklje 1984. klizačica Sanda Dubravčić-Šimunjak ili prva osvajačica olimpijskih medalja – 1968. plivačica Đurđica Bjedov.

I prvi osvajači nekoga svjetskog odličja za predstavnike iz Hrvatske bile su žene. Na 1. Svjetskom prvenstvu u hazeni, preteči rukometa, 1930. u okviru 3. Ženskih svjetskih igara u Pragu, Kraljevina Jugoslavija, čiju su reprezentaciju većinom činile Hrvatice, osvojila je srebrnu medalju, a na idućem prvenstvu i 4. Ženskim svjetskim igrama 1934. u Londonu bile su svjetske prvakinje.

Danas su sportašice iz Hrvatske po uspješnosti na najvećim natjecanjima uz bok sportašima, u nekim granama i superiornije. Postignuća Janice Kostelić i Sandre Elkasević su, primjerice, najbolja skijaška i atletska ostvarenja u povijesti tih sportova u nas u obje konkurencije. Kao primjeri snažne borbe i zadivljujućih rezultata, većina navedenih sportašica predstavljena je i u stalnom postavu Hrvatskog športskog muzeja putem medalja, fotografija, opreme, rekvizita. Ustanova je u povodu Međunarodnoga dana žena zaprimila predmete triju pojedinki koje su, svaka u svojem sportu i svoje vrijeme, pokazale sposobnost, moć i vještinu.

Branka Batinić stolnotenisačica je aktivna više od pola stoljeća. Muzeju je darovala brončanu medalju iz mješovitih parova s Dragutinom Šurbekom, sa Svjetskog prvenstva 1981. u Novom Sadu, te reket iz 1976. dobiven u Kini od tadašnje svjetske legende ping ponga Liang Gelianga.

“Reket mi je darovao na pozivnom turniru nacija u Šangaju u povodu smrti Mao Ce-tunga. S istim sam reketom profesionalno igrala do 1986. kad sam sa Šurbekom osvojila broncu na EP u Pragu, a privatno sam ga koristila sve do lani“, kaže Batinić, koja ima na desetke titula državnih prvakinja, veteranske europske i svjetske naslove…

Svjetske naslove u obliku pojasa nosila je Ivana Habazin, najbolja hrvatska boksačica uopće. Muzeju je dala rukavice, hlačice, top i ogrtač (plašt) u kojima je u Zagrebu u Areni u rujnu 2018. obranila naslov profesionalne svjetske prvakinje u srednjoj kategoriji po IBO verziji. Ivana je četverostruka prvakinja svijeta po IBO-u, IBF-u i WBC-u.

Mislila sam da je u redu dati nešto svoje u Muzej, no sada sam zaista zahvalna što ću biti uz takve velikane

Kad je vidjela da će u postavu biti i plašt i rukavice Mate Parlova, naše sportske legende koja je prvi profi meč imala prije točno 50 godina u Opatiji, naša ‘Magnifique Lady’ osjetila je veliki ponos.

“Mislila sam da je u redu dati nešto svoje u Muzej, no sada sam zaista zahvalna što ću biti uz takve velikane. Čast mi je što ću biti predstavljena među najvećim rezultatima hrvatskoga sporta“, poručuje Habazin, koja je i sama ispisala povijest hrvatskoga boksa, od kojeg se oprostila lani.

“Kad se sjetim koliko je bilo teško ne bih ponovila, ali s druge strane kad sam uspjela protivno svim prognozama onda mi titule puno znače. Mislim da sam sve ostvarila, jer krenula sam u profi boks tek s 21. godinom i nisam očekivala da ću postići sve što jesam“, zaključuje Ivana Habazin.

U sportu se do uspjeha dolazi korak po korak, ili zaveslaj po zaveslaj. U daljinskom plivanju kontinuirane je uspjehe imala Karla Šitić, prva hrvatska plivačka maratonka olimpijka. Muzeju je donirala potpisanu kapicu s nastupa u Londonu 2012.

“Smatram da ovakvim doprinosom mogu pomoći u obogaćivanju muzeja kako bi sadržavao što više raznolikih i vrijednih predmeta koji svjedoče o uspjesima naših sportaša. Nadam se da ću s ostalim sportašima doprinijeti stvaranju još bogatijeg nasljeđa za buduće generacije. Važno je imati instituciju koja podsjeća na postignuća i doprinosi jačanju nacionalnog ponosa i identiteta. Uspjesi nisu samo medalje već i priče koje ostaju zapisane“, smatra državna rekorderka na 1500 m, 5, 10, 16 i 25 km.

Važno je imati instituciju koja podsjeća na postignuća i doprinosi jačanju nacionalnog ponosa i identiteta. Uspjesi nisu samo medalje već i priče koje ostaju zapisane

“Osvještavanje uloge žena u hrvatskom sportu ključno je za priznavanje njihovih uspjeha koji često ostaju u sjeni muških sportaša. Uključivanje sportašica u muzejske zbirke pomaže svijesti o njihovoj ulozi u oblikovanju povijesti sporta, čime se inspiriraju buduće generacije da prepoznaju i cijene njihov doprinos“, kaže ravnateljica Hrvatskog športskog muzeja Danira Bilić.