Hrvatski športski muzej je s dvije svoje izložbe gostovao u Novoj Gradiški, gdje su u tamošnjem Gradskom muzeju upriličene izložbe “Hrvatski sokol” i “Sport kao igra”. Sadržaj postava predstavio je kustos Marijan Sutlović, ujedno autor izložbe “Sport kao igra”. Prenosimo dio izvještaja koji je o otvorenju izložbe objavio portal Radio Nova Gradiška.

Izložba Hrvatski sokol nudi povijesni pregled rada i djelovanja društva, a na izložbi Sport kao igra predstavljeni su sportski rekviziti koji se čuvaju u Hrvatskom športskom muzeju, a koji su zapravo sredstvo za igranje.

“Bez obzira na to bavimo li se sportom rekreativno ili natjecateljski, osim nas kao igrača ili vježbača, potrebni su nam rekviziti. Na izložbi predstavljamo sportske rekvizite koji se čuvaju u Hrvatskom športskom muzeju i budući da su sredstvo za igranje zapravo su igračke. Izlažemo rijetke stare rekvizite kakvima se nekada vježbalo i igralo, od kojih neki potječu s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Zanimljivo ih je promatrati u odnosu na to kako su izgledali nekada, a kako danas. Zajedno s razvojem sporta mijenjali su se i sportski rekviziti, a često su tehnološki razvoj i unaprjeđenje sredstava za igru utjecali na mijenjanje tehnike i taktike u sportu. Nekad su teniski reketi bili drveni sa žicama od životinjskih crijeva, a s razvojem reketa od suvremenih materijala igra se bitno ubrzava. Na izložbi možete vidjeti razne stare predmete: stare lopte, palice, rekete, klizaljke, skije i mnoge druge sportske rekvizite”, rekao je Sutlović.

O izložbi Hrvatski sokol, autora Zrinka Čustonje i Đurđice Bojanić: “Društvo Hrvatskoga sokola osnovano je u Zagrebu 1874. Do početka I. svjetskog rata u Hrvatskoj je djelovalo oko 180 društava koja su imala oko 20.000 članova. U tom je razdoblju Hrvatski sokol bio najrašireniji i najmasovniji tjelovježbeni, sportski i društveni pokret u Hrvatskoj. Tjelovježba je bila temeljna aktivnost, ali razlozi osnivanja i ciljevi djelovanja bili su politički i ideološki: borba protiv germanizacije i mađarizacije, razvoj i očuvanje nacionalne svijesti te zauzimanje za bolji državno-pravni položaj Hrvatske. Vođe hrvatskih sokolskih društava bili su u pravilu istaknuti politički djelatnici vezani za Narodnu stranku, a kasnije i za Hrvatsku stranku prava. Hrvatski sokol je imao značajnu ulogu i u razvoju modernog sporta. Prvi sportski klubovi izrastaju iz sokolskih društava. Sokolski prednjaci su sve do iza II. svjetskog rata činili osnovu stručnog i trenerskog kadra hrvatskoga sporta. Prvi nastup hrvatskih sportaša na međunarodnoj sceni pod hrvatskom zastavom veže se uz sokolski pokret. Iz sokolskog pokreta proizašao je i Franjo Bučar, otac hrvatskog sporta”, dodao je Sutlović.