Hrvatski atletičari u Rimu, na 26. Europskom atletskom prvenstvu koje se u Vječnom gradu održava od 7. do 12. lipnja, postižu sjajne rezultate. Prvi put nakon pola stoljeća smotra najboljih trkača, skakača i bacača Staroga kontinenta je ponovno u glavnom gradu Italije, na Stadio Olimpico. Prošlo je 50 godina otkako je na istom borilištu, u srijedu 4. rujna 1974., riječki atletičar Luciano Sušanj postao prvak Europe na 800 metara. Štoviše, pobjednički rezultat tada 26-godišnjega riječkog srednjeprugaša 1:44,07 bio je tad europski i jugoslavenski, a još uvijek je i hrvatski rekord, koji do dan danas nije oboren.

Fantastičnim nastupom Sušanj se svrstao među velikane hrvatskoga sporta, no od ovoga proljeća Luciana više nema s nama. Umro je u 76. godini, otrčao u vječnost i nije uz naše predstavnike “kraljice sportova” u gradu u kojem se okrunio titulom koja je i danas najveće postignuće hrvatske muške atletike. Dokazi najvećih Sušnjevih uspjeha naći će se u – Hrvatskome športskom muzeju. Obitelj, supruga Majda i sin Bojan su, naime, odlučili najsjajnija odličja svog supruga i oca donirati nacionalnoj muzejskoj ustanovi zaduženoj za čuvanje i promicanje najvrijednije hrvatske sportske baštine. Riječ je o zlatnim medaljama za pobjede u utrkama na 400 m na Europskom dvoranskom prvenstvu 1973. u Rotterdamu, na 800 m s Europskog dvoranskog prvenstva 1974. u Göteborgu te onu povijesnu s EP-a na otvorenom u Rimu iste godine.

“Luciano Sušanj se u svoje vrijeme utrkivao i pobjeđivao svjetski jaka imena. Koliko je njegov uspjeh iz Rima 1974. značajan govori i činjenica da se njegovom vremenu dosad nije približio nitko od hrvatskih atletičara, a i u svjetskim bi razmjerima bio itekako vrijedan, jer sa sličnim vremenom osvojeno je srebro na Svjetskom prvenstvu 2022. Hrvatska atletika danas ima istaknute pojedince, Sandra Perković je već prava legenda, rezultat Blanke Vlašić u skoku uvis je godinama nedodirljiv u svijetu, imamo i olimpijce među atletičarima. Razvoj i povijest naše atletike prikazana je i u Muzeju i čast nam je što će je sjajno predstavljati i postignuća najboljeg hrvatskog atletičara svih vremena Luciana Sušnja“, poručuje ravnateljica Hrvatskoga športskog muzeja Danira Bilić.

“Medalje Luciana Sušnja su u odličnom stanju, obogatit će zbirku koju čini više od 5000 predmeta kao što su odličja, pokali, plakete“, kaže voditelj Zbirke medalja i značaka u Hrvatskom športskom muzeju, viši kustos Marijan Sutlović.

Luciano Sušanj je u bogatoj karijeri osim sjajnih europskih nanizao i brojne domaće uspjehe, kao član Atletskog kluba Kvarner bio višestruki državni prvak na 200, 400, 800, 4×100 i 4×400 metara. Na Olimpijskim igrama 1976. u Montrealu biva šesti na 800 m i nakon tih Igara prestaje s aktivnim bavljenjem sportom.

Posvećuje se radu u različitim sportskim tijelima te politici. Dužnosti na kojima se posebno istaknuo bile su predsjednik Hrvatskog atletskog saveza, predsjednik AK Kvarner, dopredsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora, zastupnik u Hrvatskom saboru, zamjenik gradonačelnika Rijeke. Uz brojna priznanja za sportske i društvene zasluge proglašavan je sportašem godine, 2002. najboljim hrvatskim atletičarem u povijesti, a 2016. je dobio i Državnu nagrada za sport Franjo Bučar za životno djelo.

Atletsko djelo Luciana Sušnja uzor je i putokaz mladim sportašima pa stoga i HOO pokreće Nagradu Luciano Sušanj za najbolje mlade trkače i  trkačice, u čast najvećega hrvatskog muškog atletičara.

On je sam jednom rekao kako mu je “žao što je njegov rekord još živ, ali da se jednom mora pojaviti netko da ga nadmaši”. Kako bilo, kad se i dogodi da njegov državni rekord na 800 m bude srušen, u Hrvatskom športskom muzeju ostaje zlato iz Rima ’74 kao dokaz svevremenskog uspjeha Luciana Sušnja.