U stalnom postavu Hrvatskog športskog muzeja u središtu Zagreba predstavljen je novi, 204. broj časopisa Povijest hrvatskog sporta. Riječ je o listu koji postoji od 1970., a koji je od ovoga broja za 2025. nakon 25 godina ponovno samostalni projekt, i to u izdanju Hrvatskoga športskog muzeja.

Povijest hrvatskog sporta je stručno-znanstveni list koji obrađuje teme iz ovdašnje sportske prošlosti i koji s novim izdavačem i partnerskim institucijama kao suizdavačima ulazi u novo razdoblje, s novim konceptom i pristupom. Novosti oko časopisa predstavili su Danira Bilić, ravnateljica Hrvatskog športskog muzeja, Zlatko Mateša, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) i Upravnog vijeća muzeja, akademik Ratko Cvetnić, član uredništva te Ana Popovčić, glavna urednica časopisa.

Nedavno otvoreni stalni postav Muzeja za to je bio i adekvatno mjesto.

“Časopis ima dugu tradiciju, prvi broj izašao je 1970. godine i od tada, u proteklim desetljećima, mijenjali su se izdavači, koncepcije, imena. Sada predstavljamo ponovno pokretanje časopisa kao samostalnog izdanja, što je za nas doista važno, jer unatoč svim promjenama časopis nije promijenio glavnu misiju – istraživanje i interpretiranje povijesti hrvatskog sporta. Ovaj projekt je započeo kao suradnja s HOO i Hrvatskom olimpijskom akademijom (HOA) i koja je oplemenjena s drugim partnerima, kao što su Hrvatski institut za povijest, Hrvatski državni arhiv, Hrvatsko društvo za povijest sporta, Leksikografski zavod Miroslav Krleža i tri kineziološka fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Splitu i Osijeku. Mi smo jako ponosni na našu mrežu partnera jer oni svjedoče koliko je povijest sporta danas važna u suvremenom društvu. Časopis predstavlja mjesto suradnje. Želimo povezati znanstvenike, muzealce, sportske publiciste, sportaše, sve ljubitelje sporta koji žele istraživati i interpretirati bogatu sportsku baštinu, uključujući i bogatu građu koja se čuva u fundusu Hrvatskog športskog muzeja. Danas kada se sport predstavlja kao skup medalja i pehara, odnosno kao pobjeda i spektakl, ovaj časopis i priča koju ćete naći u njemu zapravo svjedoče koliko je sport važan za društvo, koliko je sport sastavni dio hrvatskog identiteta, naše povijesti i kulture“, poručila je Bilić.

Zlatko Mateša osvrnuo se na dio sadržaja časopisa.
“Kad čovjek lista, onda se sjeti ljudi ili događaja koje ste sami znali, kojima ste pribivali, primjerice nogometna utakmica Zagreb-Osijek na Maksimiru 1973., pa kad je NBA došao prvi put u Hrvatsku 1964., u Karlovcu su igrali, to je bila senzacija. I ženska moda je zastupljena i kad sve to gledate onda čovjek razmišlja na način koliko je tu puno ljudi, sudbina, karijera utkano u stotinjak stranica. Časopis izgleda svjetski“, naveo je Mateša, ukazavši i na dodatni aspekt izdanja.

Izgleda svjetski, ozbiljno štivo, ali čitljivo i čovjek s veseljem može prolistati stranice časopisa koji će se i dalje skrbiti da povijest hrvatskog sporta ostane trajno zabilježena

“Često zaboravimo ljude i događaje koji su bili prije nas i često smatramo da povijest počinje našim dolaskom. Ovdje se vidi da su neki drugi ljudi radili pametne i korisne stvari, da su nam ostavili nešto i tu je zapravo velika vrijednost časopisa. Ozbiljno štivo, ali čitljivo i čovjek s veseljem može prolistati stranice časopisa koji će se i dalje skrbiti da povijest hrvatskog sporta ostane trajno zabilježena“, ustvrdio je Mateša.

Akademik Cvetnić objasnio je kako je biti članom uredništva publikacije koja zapravo sažima sve najbolje hrvatskog sporta, od otkrivanja povijesti, do podsjećanja i izvlačenja iz zaborava. Koliko je to bio zahtjevan posao?

“Nije pretjerano zahtjevan zato što ga zapravo radim s veseljem. Moj je zadatak bio da malo animiram ljude koji možda ne bi sami po sebi se javili, a onaj bitni dio filtera i koncepcije obavila je glavna urednica. Ja sam koncipirao dva teksta vezana uz jednu temu, a s obzirom na to da sam dugo u sportu onda je to ispalo i autobiografski. Tema je Nogometni klub Zagreb i Krančevićeva ulica“, prisjetio se Cvetnić značajnog događaja iz 1973. o kojem je napisao osvrt. U nadahnutom obraćanju okupljenima podsjetio je da je njime postavljen rekord broja gledatelja na jednom sportskom događaju u Hrvatskoj, a koji je i danas važeći. Na promociji časopisa bili su i legendarni zagrebaši iz toga vremena – Stipe Perić, Darko Kvaternik, Drago Rukljač Gec, Mijo Markulin i Milan Đekić.

Sav sadržaj novog izdanja časopisa prošao je, pak, kroz ruke glavne urednice Ane Popovčić. Ona je sve pregledala i dala završni ‘touch’, međutim:

“Časopisa ne bi bilo bez suradnje institucija i suradnika. Važna je interpretacija i kontekst. Problem sa sportom oduvijek je bio što je toliko podložan rezultatima, pobjedama, rang listama, faktografskim podacima, utakmicama… I mi imamo jako puno publikacija vezano uz sport, ali jako malo kvalitetnog materijala u kojem se taj sport interpretira. Jer, sport nikad nije samo sport, sport je društvo, politika, kultura, svakodnevica. I priča o sportu je uvijek puno šira priča kroz koju se iščitava i identitet i zajednica, i pojedinci, i prije svega vrijeme u kojem se neki sportski događaj događa“, opisala je Popovčić, izrazivši zadovoljstvom postignutim ciljevima uredništva.

Sport nikad nije samo sport, sport je društvo, politika, kultura, svakodnevica. I priča o sportu je uvijek puno šira priča kroz koju se iščitava i identitet i zajednica, i pojedinci, i prije svega vrijeme

“Htjeli smo da ima ozbiljnost, ali da bude i dostupan, prijemčiv, zato je veliki naglasak i na slikovnom materijalu. Mi se novim konceptom časopisa vraćamo njegovim korijenima, a u ovom broju se vidi da su tu najrazličitije teme od znanstvenih radova do osobnih svjedočanstava i ne samo da su pokriveni različiti sportovi nego i različite geografske regije Hrvatske. Časopis je doista mjesto okupljanja, želimo okupiti i stručnjake i znanstvenike i zaljubljenike i amatere koji su tek na početku istraživanja sporta“, poručila je Ana Popovčić.

Iz novog broja izdvajamo i dnevnički zapis Ivice Kostelića kad je 2006. osvojio svoju prvu olimpijsku medalju, znanstvene radove o mačevanju u Zagrebu, odnosu sporta i mode u ženskom tisku, formiranju nogometnog prvenstva FNRJ, tu su stručni prilozi o sokolstvu, povijesti nogometa u Rijeci. Časopis donosi i priču o Bernardu Vukasu, priloge o sportskoj fotografiji, o pokušaju slanja hrvatskih maratonaca na OI u Parizu 1900…

U pripremi je 205. broj, zainteresirani autori svoje radove mogu slati na e-adresu phs@hoo.hr sve do 15. lipnja. Planirana objava broja je u listopadu ove godine.