Nakon dugotrajnih nastojanja, višegodišnje pripreme i zahtjevne obnove prostora, Hrvatski športski muzej u utorak, 27. siječnja 2026. godine, otvara prvi stalni postav i prvi put javnosti predstavlja cjelovitu, sustavno oblikovanu priču o razvoju sporta i tjelesnog vježbanja u Hrvatskoj – od druge polovice 19. stoljeća do današnjih dana.

Projekt stalnog postava predstavljen je na konferenciji za medije održanoj u petak, 23. siječnja, u prostoru stalnog postava Muzeja u Ilici 13/I. O njegovu značenju, nastanku i koncepciji govorili su ravnateljica Hrvatskog športskog muzeja Danira Bilić, autor muzeološke koncepcije prof. dr. sc. Zrinko Čustonja, autorica likovnog postava Nikolina Jelavić Mitrović, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatskog športskog muzeja Zlatko Mateša te ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek. Donosimo naglaske s medijske konferencije kojoj su, kao publika, prisustvovali i brojni sportaši čija se građa našla u postavu. Autor fotografija Robert Valai i Hrvatski športski muzej.

„Napokon hrvatski sport, koji je toliko važan za naš identitet, osjećaj pripadnosti i samopoštovanje, dobiva svoje mjesto u nacionalnoj kulturnoj instituciji“, istaknula je ministrica. Naglasila je kako sport nije samo natjecanje i rezultat, već snažan društveni i kulturni fenomen. „Vrijednosti koje sport prenosi – upornost, timski duh, poštivanje suparnika, zajedništvo i predanost – ovim stalnim postavom dobivaju trajno mjesto u kulturnom pamćenju Hrvatske.“

Ravnateljica Muzeja Danira Bilić naglasila je kako je otvorenje stalnog postava jedan od najvažnijih trenutaka u razvoju Muzeja od njegova osnutka 2003. godine.

„Ovo je velik iskorak u daljnjem razvoju Muzeja i njegova prilagodba suvremenom muzejskom i kulturnom kontekstu na međunarodnoj razini. Iako smo relativno mlada institucija, iza nas stoji više od 75 godina kontinuiteta sportsko-muzejske djelatnosti u Hrvatskoj“, rekla je Bilić, podsjetivši na pionirsku ulogu Franje Bučara te doprinos brojnih stručnjaka, kustosa i bivših ravnatelja.

Zahvaljujući tom kontinuitetu, Hrvatski športski muzej danas raspolaže iznimno bogatim i vrijednim fundusom koji čini gotovo 500.000 predmeta, fotografija, negativa, knjižne građe i arhivskog materijala. Fundus se kontinuirano nadopunjuje, ponajprije donacijama sportaša i sportskih djelatnika, ali i ciljanim prikupljanjem građe radi praćenja i nadopune muzeološke koncepcije.

Projekt stalnog postava formalno je započeo krajem 2019. godine, nakon što je muzeološku koncepciju odobrilo Hrvatsko muzejsko vijeće. Prethodilo mu je dobivanje prostora u samom središtu Zagreba, koji je u trenutku preuzimanja bio u izrazito zapuštenom stanju zbog višegodišnje neuporabe. Obnova prostora i njegovo prilagođavanje muzejskim potrebama bio je dugotrajan i složen proces, dodatno obilježen pandemijom koronavirusa, zagrebačkim potresima i zahtjevnim konzervatorskim uvjetima. Ukupna vrijednost svih faza projekta iznosi oko pet milijuna eura, a projekt je financiran sredstvima Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva kulture i medija.

Autor muzeološke koncepcije prof. dr. sc. Zrinko Čustonja istaknuo je kako je temeljna ideja stalnog postava bila sport prikazati na suvremen, znanstveno i historiografski utemeljen, ali istodobno jasan i atraktivan način.

„Željeli smo povijest hrvatskog sporta temeljiti na višedesetljetnim znanstvenim istraživanjima i pokazati sport ne samo kroz medalje i trofeje, nego kao snažan društveni fenomen koji je tijekom posljednjih 150 godina oblikovao hrvatsko društvo – i koji je istodobno bio oblikovan društvenim okolnostima“, rekao je Čustonja.
Naglasio je kako je jedno od temeljnih načela postava njegova modularnost, jer hrvatski sport nije završena priča.

„Ovo je živi muzej. Stalni postav osmišljen je tako da se može kontinuirano nadopunjavati i razvijati, kako bi pratio nove sportske uspjehe i nove generacije sportaša, bez gubitka historiografske utemeljenosti i konceptualne cjeline. Ključna poruka muzeja sadržana je u pojmu uspjeha – kao nadahnuća prošlim i budućim generacijama“, zaključio je.

Stalni postav podijeljen je u dvije tematske cjeline. U podrumu se nalazi povijesna cjelina posvećena utemeljenju i razvoju sporta, dok je prizemlje posvećeno najvećim uspjesima hrvatskih sportaša i sportašica od osamostaljenja do danas. U postavu je izloženo oko tisuću originalnih predmeta iz fundusa Muzeja te približno 500 fotografija, uz bogate multimedijalne i interaktivne sadržaje koji obuhvaćaju više od 80 sportova.Nakon odobrenja muzeološke koncepcije Muzej je pristupio ciljanom prikupljanju građe radi što kvalitetnije i sveobuhvatnije prezentacije.

Posebnu vrijednost stalnom postavu stoga daje iznimno velik broj donatora – više od stotinu sportaša, sportskih djelatnika, sportskih saveza, obitelji i institucija – koji su darovali predmete iz svojih karijera i osobnih arhiva. pa su među donatorima brojna istaknuta imena hrvatskog sporta, među kojima Ivica, Janica i Ante Kostelić, Luka Modrić, Zlatko Dalić, Zvonimir Boban, Miroslav Ćiro Blažević, Marin Čilić, Mario Ančić, Donna Vekić, Blanka Vlašić, Sara Kolak, Stojko Vranković, Josip Glasnović, Snježana Pejčić, Josip Pavić, Perica Bukić, Martin i Valent Sinković, Nikola Bralić, Šime Fantela, Tin Srbić, Filip Ude, Lino Červar, obitelji Krešimira Ćosića, Mirka Novosela, Dražena Petrovića, Dragutina Šurbeka i Mate Parlova te mnogi drugi.

Autorica likovnog postava Nikolina Jelavić Mitrović istaknula je kako je jedan od najvećih izazova bio osmisliti postav koji se može kontinuirano nadograđivati. „Ovo je muzej koji mora rasti zajedno s hrvatskim sportom. Sustav omogućuje jednostavno dodavanje novih uspjeha i stalnu aktualnost postava“, naglasila je.

Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatskog športskog muzeja Zlatko Mateša ocijenio je kako je riječ o suvremenom, dinamičnom i interaktivnom muzeju. „Ovo nije muzej za jednokratan posjet, nego mjesto kojem će se publika vraćati. Hrvatska je sportska nacija i ovaj postav to jasno i snažno potvrđuje“, zaključio je on.

Otvorenjem stalnog postava Hrvatski športski muzej ulazi u novu razvojnu fazu, s ambicijom da postane središnja nacionalna institucija za očuvanje, interpretaciju i promociju sportske baštine Hrvatske te mjesto susreta kulture, sporta, obrazovanja i turizma. U narednom razdoblju Muzej će razvijati dodatne obrazovne programe, stručna vodstva, tematske izložbe i suradnje s obrazovnim i sportskim institucijama, s ciljem približavanja sportske baštine najširoj publici, osobito djeci i mladima.

Posebna pažnja posvetit će se ulozi Muzeja kao matične ustanove koja može potaknuti razvoj lokalnih i regionalnih zbirki te umrežavanje postojećih sportskih memorijalnih prostora diljem Hrvatske. Time se dodatno učvršćuje uloga Muzeja kao živog, otvorenog i relevantnog mjesta suvremene kulture.