Novosti Projekti

Završen projekt Franjo Bučar bez granica, rezultati ostaju u službi posjetitelja

15. 11. 2026.

Na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i u suradnji s prof. dr. sc. Lidijom Petrinović, u sklopu projekta Franjo Bučar/Od Hrvatskog sokola do Međunarodnog olimpijskog odbora bez granica održan je posljednji ciklus predavanja za studente 4. i 5. godine izbornog smjera Kineziterapija, kolegija Prilagodba tjelesne aktivnosti i kolegija sport osoba s invaliditetom.

Prvi dio predavanja održali su parataekwondašica Senada Halilčević i njezin trener Danijel Bursać iz Taekwondo kluba Čigra. Trener Bursać osvrnuo se na dugogodišnju suradnju sa Senadom koja je u svojoj sportskoj karijeri osvojila tri zlatne i jednu srebrnu medalju na svjetskim prvenstvima te isto toliko na europskima. Na 8. svjetskom parataekwondo prvenstvu 2019. u Turskoj, osvojila je prvu zlatnu medalju u povijesti za Hrvatsku, a na svjetskom prvenstvu u Meksiku 2023. osim naslova svjetske prvakinje proglašena je i najkorisnijom natjecateljicom (MVP) cijelog prvenstva.

Trener Bursać prenio je iskustva s treninga i natjecateljskih putovanja. Istaknuo je kako je prije rada s osobom s invaliditetom važno upoznati uzrok i prirodu njezinog invaliditeta, bilo da je riječ o tjelesnim ili intelektualnim teškoćama. Primjerice, osobe s različitim vrstama invaliditeta isti taekwondo pokret neće izvesti na jednak način. Senadin pokret obilježen je spazmima koji su posljedica neurološkog oštećenja pa i zato izgleda drukčije, ali to ne znači da je izveden nepravilno. Bursać je naglasio i da osobe s invaliditetom treba doživljavati jednako kao i sve druge osobe te da im pri izvršavanju zadataka ne treba popuštati ili povlađivati.

Svjetska prvakinja Senada studentima se obratila nadahnutim govorom potaknuvši ih da osobama s invaliditetom pristupaju bez straha. Posebno je naglasila da odrasle osobe s intelektualnim teškoćama nisu djeca. Ne treba im se tako ni obraćati, nego pristup valja prilagoditi njihovoj dobi i potrebama. U sklopu projekta Senada je sudjelovala i u prilagodbi kataloga o životu i djelovanju Franje Bučara za osobe s intelektualnim teškoćama.

Drugi dio predavanja pripremili su univ. mag .rehab. educ. Nikolina Kušterbajn i mag. ing. el. Dario Ćavar iz Hrvatskog saveza slijepih. Dario je predstavio područje rada Saveza, dok se Nikolina osvrnula i na Međunarodni sportski savez slijepih (IBSA) koji svrstava sportaše u klase kako bi se natjecali sa sličnim stupnjem oštećenja vida. Opisala je sportske klasifikacije: B1 (slijep ili gotovo slijep), B2 (vrlo mali ostatak vida, prepoznaje obrise) i B3 (koristi ostatak vida uz znatna ograničenja).

Projekt je i dalje vidljiv u stalnom postavu kroz upotrebu senzoričko interaktivnih ruksaka i komunikacijsku ploču, ali i u daljnjim suradnjama sa svim institucijama

Također je istaknula da su posljedice neaktivnosti izražene u pretilosti,  slabijoj ravnoteži i kondiciji, većem riziku od padova, socijalnoj izolaciji i nižem samopouzdanju.

Naglasila je važnost prilagodbe aktivnosti kroz konkretne verbalne upute, opremu poput zvučnih lopti, da prostor ima jasne granice, uklonjene prepreke, dobro osvjetljenje i stalni raspored. Važno je i da je teren manji i da ima dodatne zvučne signale, a jednako je važna i podrška poput videćeg vodiča, rada u paru i vodilice.

Istaknula je i primjere prilagodbe poput poligona gdje je važno da su prepreke kontrastne i uvijek istim redom i da su kod svake stanice zvučni signali, zatim preskakanje vijače gdje je važno da dijete prvo dodirom upozna vijaču, a zatim se ritam broji naglas.

Opisala je i zanimljivu igru s povezima za cijeli razred gdje bi svi bili u jednakom položaju, a videća djeca bi bolje razumjela kako je to biti bez vida.

Za kraj su istaknuli da je svaka osoba s oštećenjem vida pojedinac za sebe i da je važno kod opisa sve verbalizirati jer se na taj način uči pokret bez vida. Uz jednostavne prilagodbe osobe s oštećenjem vida mogu se baviti gotovo svakim sportom kao i videće.

Ovim predavanjem završen je projekt kojim se nastojao prilagoditi djelomično i stalni postav Hrvatskog športskog muzeja. Uz ova predavanja studenti su imali priliku upoznati parasportaše koji su im kroz svoja iskustva omogućili bolji pristup i razumijevanje kod priprema treninga za osobe s invaliditetom.

“Iako je projekt završen, i dalje je vidljiv u stalnom postavu muzeja kroz upotrebu senzoričko interaktivnih ruksaka i komunikacijsku ploču Franjo Bučar, ali i u daljnjim suradnjama sa svim institucijama koje su bile dio ove priče, te i ovim putem još jednom zahvaljujem svim suradnicima“, istaknula je autorica projekta, viša kustosica i arhivistica Martina Vargek.

Prijavite se na Newsletter

Novosti o izložbama, događanjima i edukativnim programima Hrvatskog športskog muzeja.