Hrvatski športski muzej (HŠPOM) u suradnji s Hrvatskim prirodoslovnim muzejom (HPM), Muzejom grada Zagreba (MGZ) i Planinarskim društvom Sveučilišta Velebit organizirao je u utorak i srijedu 18. i 19. kolovoza poučne izlete na Medvednicu. Poučni izleti dio su edukativnog programa „Iz muzeja u prirodu“ i popratni program izložbe „Na Sljeme! Priče sa Zagrebačke gore“ koja je otvorena u MGZ-u do 20. rujna 2026.  Poučni izleti programa „Iz muzeja u prirodu“ lagane su šetnje odabranim planinarskim i drugim stazama na kojima se neposredno u prirodi doživljavaju i pojašnjavaju značajni prirodni fenomeni i posjećuju mjesta vezana uz zanimljive događaje iz prošlosti planinarenja i sporta. Cilj programa je podizanje svijesti o vrijednosti i važnosti zaštite geološke, biološke, kulturne i sportske baštine Hrvatske te poticanje zdrave fizičke aktivnosti kroz kretanje u prirodi.

Izlete organiziraju i vode kustosi, pedagozi i vodiči iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i Hrvatskog športskog muzeja. Prvi dan 18. kolovoza na izlet su grupu polaznika svih generacija, od predškolske djece, njihovih roditelja, baka i djedova, odveli po zapadnoj Medvednici, od Gornjeg Vrapča preko Ponikva do Gornjeg Stenjevca. U okviru obilaska grupa je posjetila špilju Veternicu, upoznavši se s krškim fenomenima toga lokaliteta.

Tijekom obilaska muzejski stručnjaci pokazivali su im krške izvore, ponore, jame, ponikve, te biljni i životinjski svijet zapadne Medvednice, a grupa je doznala i brojne zanimljivosti o počecima planinarenja, speleologije i streljaštva u Hrvatskoj i na Medvednici.

Sljedećeg dana izlet je započeo vožnjom žičarom do vrha Sljemena, nastavio se kružnom rutom do Horvatovih stuba pa preko Hunjke nazad do vrha Medvednice. U fokusu izleta ovaj su put bile stijene središnjeg dijela Medvednice, kao što su zeleni škriljavci, te krško područje Horvatovih stuba i bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta ovog dijela i cijele Zagrebačke gore.

„Lagana staza ide nizbrdo do podnožja Horvatovih stuba, sa sjeverne strane, nakon čega ide uspon stubama do planinarskih domova Hunjka i Puntijarke. Kad god treba stanemo i odmorimo se, laganim tempom“, poručio je Damir Lacković, muzejski savjetnik iz HPM-a.

On je govorio o značajkama zelenog škriljavca i drugih vrsta stijena na Medvednici, otkrivajući kako ih prepoznati, gdje su se vadile i za što koristile. Sudionici izleta tako su doznali da je zeleni škriljavac ugrađen u brojne znamenite objekte po Zagrebu.

Niti ovaj put nisu izostale poučne priče o povijesti planinarenja na Sljemenu, informacije o gradnji prvih planinarskih domova i vidikovca na Sljemenu.

„Jedan od najstarijih naših organiziranih sportova bilo je planinarenje, Hrvatsko planinarsko društvo (HPD) je osnovano 1874. godine u Zagrebu. Hrvatska je tad dobila malo veću samostalnost za osnivanje različitih udruženja. Planinarenje je danas i jedan od najmasovnijih sportova u nas, Zagreb njegova kolijevka, a Medvednica prvo mjesto gdje se planinarilo i osnivali se prvi planinarski domovi, počev od onog što je danas Hotel Tomislavov dom, nekad je bila lugarnica koja se nadograđivala i uređivala s godinama u planinarski dom“, uputio je viši kustos HŠPOM Marijan Sutlović.

Prisjetili smo se i stare sljemenske žičare, te početaka i razvoja skijanja na Sljemenu.

„Ovdje je na samom vrhu Sljemena i početak skijaškog spusta. Početkom 20. stoljeća Sljeme je bilo mjesto gdje se prvi put skijalo u Hrvatskoj, Franjo Bučar organizirao je prvi tečaj skijanja, na Cmroku, kasnije i ture skijanja na Medvednici. Pionir skijanja bio je Hrvatski akademski športski klub (HAŠK), na Sljeme se išlo pješice sa skijama na leđima, dok je skijaška žičara napravljena 50-ih kao jednosjed“, objasnio je Sutlović.

Kako je izlet u srijedu „pokrivao“ i Horvatove stube, čuli smo o njihovu graditelju.

„Kao mladić bio je u I. Svjetskom ratu koji mu je bio traumatično iskustvo. Nakon rata je obolio pa je kao lijek dosta planinario po Hrvatskoj, BiH, Alpama. U to doba dobro je upoznao cijelu Medvednicu, pogotovo krški dio, i već prije II. Svjetskog rata odlučio je ovdje napraviti planinarski put. Tadašnji vlasnik zemljišta to nije dopustio, ali odmah nakon rata s promjenom uređenja i to je područje postalo javno dobro i Horvat je uz dozvolu grada Zagreba mogao graditi stube.

Gradnja je počela 30. lipnja 1946., no Horvat ih je trasirao godinama ranije, a svaki dan je gradio i slagao stube korak po korak, ukupno kroz 12-13 godina. Horvat umire 1962. nakon čega su stube nazvane njemu u čast“, objasnio je Sutlović.

U Horvatovu čast na početku stuba je i spomen ploča. Horvatovih stuba je oko 500 i mjesto su “gdje se spajaju ljudska vizija i golemi trud s prirodnim ljepotama”. Kreću od podnožja s izletišta Srnec i završavaju na Patuljkovoj špiljici, duljine su 300 metara i visinske razlike od 103 metra.

Za uspon stubama potrebno je 10-15 minuta uz oprez jer su mjestimično na strmim mjestima. Grupa sudionika slikala se uz info ploču o stubama i nastavila penjanje prema Hunjki i nazad do sljemenskog tornja i žičare.

Sljedeći poučni izlet bit će 4. rujna: kružna ruta stazom Miroslavec od Šestinskog Lagvića do Kraljičinog zdenca s povratkom pokraj Medvedgrada. Više informacija i prijave su na poveznici: https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScb-nlT-AUoKjANK-yNZjEP1vHE1qg5twnWYWvMNJCW1KFhaQ/viewform