Veliku izložbu Hrvatskog športskog muzeja, Između korzeta i dresa. Žene u sportu (1874.-1939.) u Muzeju grada Zagreba posjetile su članice Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora, koje je kroz postav vodila viša kustosica Petra Husain Pustaj, autorica koncepcije izložbe koja obrađuje pojavu i djelovanje žena u sportskim aktivnostima u razdoblju velikih društvenih, političkih i ekonomskih promjena.

Predsjednica Odbora Marija Lugarić i članice Vesna Bedeković, Danijela Blažanović i Sanda Livia Maduna te zastupnica Tanja Sokolić upoznale su se s izazovima s kojima su se žene suočavale u vremenu obilježenom muškom dominacijom i kako su se same (iz)borile za svoju poziciju u javnom prostoru. Riječ je o postavu izložbe koji na dojmljiv način povezuje povijest sporta i mode te borbu žena za ravnopravnost u javnom prostoru.

Kako je istaknula Husain Pustaj, izložba se temelji na istraživanjima o položaju žena u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljeća, u vrijeme kad je uvođenje obveznog školovanja i tjelesnog odgoja označilo prijelomnicu u shvaćanju ženskog tijela i njegovih mogućnosti. Tjelesni odgoj, uveden 1874. i za djevojčice i za dječake kao obvezan predmet u školama, otvorio je pitanje „primjerenih“ oblika kretanja i ponašanja, jer su ženski pokreti, odjeća i držanje u to vrijeme bili strogo propisani. Upravo je sport postao prostor u kojemu su žene prvi put počele napuštati korzete – simbol stege i kontrole – te postupno zadobivati slobodu pokreta i izražavanja.

Postav ne prikazuje samo povijest mode i sportskih rekvizita, nego i širi društveni kontekst: obrazovanje, sudjelovanje žena u radu i javnom životu te njihove pokušaje da kroz sport i kulturu pronađu put prema većoj emancipaciji. Kako je naglasila autorica, „sport je važan čimbenik društva koji povezuje i doprinosi, a kroz njega se zrcale i politički procesi“. Upravo zbog toga, dodala je, priča o ženama u sportu nikada nije bila samo priča o fizičkoj aktivnosti, nego i o borbi za vidljivost, ravnopravnost i pravo na izbor.

U jednosatnom stručnom vodstvu viša kustosica je pored svake od šest izloženih cjelina članicama istaknula ključne značajke, od prvih sportskih aktivnosti, prikaza žena u medijima, odjevnih predmeta koji su izazivali i svojevrsne revolucije, do velikih uspjeha od kojih su neki bili i povijesni, poput titule svjetskih prvakinja u hazeni (preteči rukometa) na Svjetskim ženskim igrama u Pragu 1934. godine. Autorica koncepcije se u izlaganju trudila članicama saborskog odbora posebno naglasiti koje su eventualne dodirne točke iz razdoblja obrađenog na izložbi, s današnjim vremenom u kojem se čini da se status žene nije odmaknuo. Bile su impresionirane haljinama koje su nekad nošene za tenis, jahanje, odorama za plivanje koje su zaklanjale gotovo cijelo tijelo…

„Sport je za žensku emancipaciju kroz povijest napravio više nego ijedna druga aktivnost – kroz odijevanje, udruživanje i organiziranje. Za prava se treba boriti uvijek, jer ženama ništa nije dano“, poručila je Husain Pustaj.

Naglasila je i ulogu reformi u osnaživanju žena koje se odvijalo postepeno, te s tim povezanim nošenjem korzeta.

“U oslobađanju i jačanju žena veliku ulogu imale su zdravstvene reforme, liječnici su upozoravali roditelje, majke, da svoje djecu ne oblače u korzetu. Vi kad čitate te članke koje smo izložili ne možete vjerovati da vas netko morao uvjeravati da to nije zdravo. Poanta je da nisu žene prestali nositi korzete. Mi ga nosimo i danas, ali nosimo ga s svojom odlukom u situaciji kada mi to želimo, ako želimo. Žene su ga nosile stalno. Doprinos sporta je u tome što su ga prve prestale nositi sportašice, jer je tijelo trebalo slobodan pokret”, ustvrdila je viša kustosica.

Doprinos sporta je u tome što su korzet prve prestale nositi sportašice, jer je tijelo trebalo slobodan pokret

Marija Lugarić, potpredsjednica Odbora, nakon obilaska istaknula je zadovoljstvo viđenim.

“Izložba je bila odlična i nadahnula nas je te otvorila nove perspektive oko načina na koje su se žene nekada borile za svoje mjesto u društvu i priznanje, kao i da se slobodno mogu izražavati i u sportu“.

Članice saborskog odbora imale su priliku razgledati bogatu građu prikupljenu iz više muzeja diljem Hrvatske – od Zagreba do Osijeka i Dubrovnika – čime je izložbi dan nacionalni karakter i naglašena raznolikost kulturne baštine. Posebno ih je dojmila činjenica da su sportašice svojim odlukama mijenjale društvene obrasce: prestankom nošenja korzeta, prihvaćanjem sportskih uniformi i javnim nastupima one su otvarale prostor slobodnijem i ravnopravnijem društvu.

Posjet je zaključen idejom da se dio ovakvih sadržaja jednoga dana predstavi i u Hrvatskom saboru, primjerice povodom Međunarodnog dana žena, kako bi se dodatno osnažila svijest o važnosti ženskog doprinosa u sportu, ali i u širem društvenom razvoju. Izložba ostaje otvorena do 28. rujna.