Streljaštvo se kao društvena aktivnost počinje razvijati od kraja 18. stoljeća. Prvo Građansko streljačko društvo u Osijeku osnovano je 1784. godine, a dvije godine kasnije osnovano je streljačko društvo u Zagrebu. Tijekom 19. stoljeća osnivaju se streljačka društva u drugim hrvatskim gradovima. Brojna streljačka društva grade streljane, a posebnu važnost u kulturnom i političkom životu Hrvatske imala je zagrebačka streljana na Tuškancu, koja je izgrađena 1838. kao prvi sportski objekt na području Hrvatske. Bila je mjesto okupljanja sudionika Hrvatskog narodnog preporoda te je ugostila mnoge plesove i zabave. Streljaštvo se od društveno-zabavne aktivnosti početkom 20. stoljeća postupno pretvara u sportsku aktivnost. Hrvatski streljački savez osnovan je 1948. godine u Zagrebu.
Zapaženiji sportski rezultati ostvaruju se poslije Drugog svjetskog rata kada Stjepan Prauhardt, Zlatko Mašek, Josip Ćuk, Tihomir Sertić, Krešo Anić, Biserka Vrbek, Vesna Domazet i Mirela Skoko osvajaju medalje na svjetskim prvenstvima, a Jasna Šekarić je kao članica Streljačkog kluba Osijek 1874 na Olimpijskim igrama u Seulu 1988. godine osvojila po jednu zlatnu i brončanu medalju. Nakon osamostaljenja Hrvatske postižu se izuzetni rezultati na svjetskim i europskim prvenstvima, a kao najznačajniji se ističu Snježana Pejčić s osvojenom brončanom medaljom na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. godine, Giovanni Cernogoraz s osvojenom zlatnom medaljom na Olimpijskim igrama u Londonu 2012.,Josip Glasnović s osvojenom zlatnom medaljom na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. te Miran Maričić s osvojenom brončanom medaljom na Olimpijskim igrama u Parizu 2024. godine. Izuzetni rezultati postižu se i u disciplini samostrel gdje se posebno ističe Branka Pereglin, višestruka europska i svjetska prvakinja te svjetska rekorderka s kraja 20. i početka 21. stoljeća.