Iako su još od kraja 19. stoljeća zabilježene redovite tjelovježbene aktivnosti djece i mladih s oštećenjima sluha, poput pohađanja nastave tjelesnog odgoja na Zemaljskom zavodu za gluhonijeme u Zagrebu, sport gluhih sustavno se počinje razvijati od 1920-ih godina. Prvo društvo gluhih osnovano je u Zagrebu 1921. pod nazivom Dobrotvor, a unutar njega od 1925. godine djeluje nogometna ekipa gluhih. Neposredni povod za početak sustavnog razvoja sporta gluhih u Hrvatskoj bilo je osnivanje Međunarodnog odbora za sport gluhih (Comité International des Sports des Sourds – CISS) 1924. godine u Parizu te održavanje I. Međunarodnih igara gluhih iste godine u Parizu. Kasnije se unutar Dobrotvora od sportskih aktivnosti za gluhe njeguju još šah i atletika. Nakon II. svjetskog rata sport gluhih se intenzivnije razvija te se osniva veći broj sportskih klubova za gluhe od kojih se posebno ističe Sportsko društvo gluhih Silent koje je osnovano 1949. godine u Zagrebu. Iste su godine u Zagrebu održane I. sportske igre gluhih Jugoslavije. O sportu gluhih na razini nacionalnog saveza skrbi Savez za sport i rekreaciju invalida Hrvatske od svog osnutka 1964. godine, odnosno Sportska komisija gluhih Hrvatske koja djeluje unutar njega. Hrvatski sportski savez gluhih osnovan je 1992. godine kao samostalni nacionalni sportski savez koji skrbi o sportu gluhih. Hrvatski sportski savez gluhih član je Međunarodnog olimpijskog odbora gluhih (International Deaflympic Committee, IDC) od 1993. godine. Hrvatski gluhi sportaši u kontinuitetu sudjeluju na Olimpijskim igrama gluhih (OIG) od 1949. godine, kad je atletičar Božidar Tironi bio i prvi Hrvat osvajač medalje.
Među najvećim uspjesima hrvatskih sportaša gluhih posebno se ističe rukometna reprezentacija. Od 1969. u sastavu Jugoslavije, a od 1993. kao samostalna država, hrvatska rukometna reprezentacija gluhih osvojila je brojne zlatne, srebrne i brončane medalje na Olimpijskim igrama gluhih, svjetskim i europskim prvenstvima.
Popis osvajača medalja na Olimpijskim igrama gluhih (OIG):
Ljetne igre:
Sofija 1993. – rukomet (brončana medalja)
Kopenhagen 1997. – rukomet (srebrna medalja)
Rim 2001. – rukomet (zlatna medalja)
Melbourne 2005. – rukomet (zlatna medalja)
Taipei 2009. – rukomet (zlatna medalja)
Sofija 2013. – rukomet (zlatna medalja); Lana Skeledžija (streljaštvo, srebrna medalja)
Samsun 2017.- rukomet (brončana medalja); Boris Gramnjak (streljaštvo, 1 srebrna medalja i 1 brončana medalja); Laura Štefanac (atletika, zlatna medalja); Sara Rajčević (taekwondo, srebrna medalja); Matea Kolovrat (taekwondo, srebrna medalja)
Caxias do Sul 2022.- rukomet (zlatna medalja); Laura Štefanac (atletika, zlatna medalja); Matea Kolovrat (taekwondo, zlatna medalja); Petra Goleš (taekwondo, srebrna medalja)
Zimske igre:
Salt Lake 2007. – Rea Hraski (skijanje, brončana medalja)
Valtellina-Valchiavenna 2019. – Rea Hraski (skijanje, 2 brončane medalje); šah (muška reprezentacija, brončana medalja)
Erzurum 2024. – Bogdan Božinović (šah, srebrna medalja); šah (muška reprezentacija, zlatna medalja)