Na 12. festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata D-FEST, održanom u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 4. i 5. svibnja, Petra Husain Pustaj, viša kustosica Hrvatskoga športskog muzeja i prof.dr. Goran Zlodi s  Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu predstavili su Mogućnosti primjene građanske znanosti u društvenim i humanističkim istraživanjima na primjeru istraživanja i opisa segmenta Zbirke fotografija Hrvatskog športskog muzeja.

Petra Husain Pustaj je na primjeru vlastitog rada kao voditeljice Zbirke fotografije u Muzeju govorila o zbirci, njenom opsegu i značaju, te prednostima i benefitima koje muzejskim djelatnicima kao i javnosti, odnosno uključenim građanima, donosi projekt koji primjenjuje načela građanske znanosti. Goran Zlodi istaknuo je što je građanska znanost, koje su joj smjernice, ali i nedostaci, objasnivši da građanska znanost opisuje načine na koje javnost sudjeluje u znanosti. Glavne karakteristike su aktivna uključenost građana u istraživanje kroz partnerstvo ili suradnju sa znanstvenicima i stručnjacima, te postojanje konkretnog ishoda, poput izvornih znanstvenih doprinosa ili promjena politika.

Ciljna skupina građana bili su aktivni i umirovljeni sportski novinari, članovi Hrvatskog zbora sportskih novinara, koji su pridonijeli svojim saznanjima i osobnim svjedočanstvima o događajima i temama na fotografijama.

U radu koji je predstavljen na D-FEST-u Husain Pustaj i Zlodi opisali su istraživanje kojem je cilj bio uključiti građane u prikupljanje podataka i kreirati funkcionalan i skalabilan (nadogradiv) prototip digitalnog alata za prikupljanje deskriptivnih i kontekstualnih metapodataka vezanih uz zbirke fotografija utemeljen na dobrim principima građanske znanosti. Istraživanje je obuhvatilo više od 16.000 digitaliziranih fotografija sportskih događaja od 1970. do 1990. s nepotpunim metapodacima.

Ciljna skupina građana bili su aktivni i umirovljeni sportski novinari, članovi Hrvatskog zbora sportskih novinara, koji su pridonijeli svojim saznanjima i osobnim svjedočanstvima o događajima i temama na fotografijama. Na temelju prikupljenih podataka planirano je i razvijanje kontroliranog rječnika za opis zbirke te povezivanje i semantičko obogaćivanje postojećih metapodataka s povezanim izvorima podataka. Također, planirano je i stvaranje web kataloga informacija o projektima građanske znanosti iz područja društveno-humanističkih istraživanja, promovirat će se izvrsnost projekata građanske znanosti te pomoći istraživačima u kreiranju projekata građanske znanosti kroz prikaz primjera dobre prakse.

Istraživanje je pokazalo kako od primjene smjernica građanske znanosti koristi imaju svi: predmetna zbirka fotografija se opisuje i obogaćuje metapodacima, umirovljeni novinari aktivno sudjeluju u projektu, istraživački razvijaju inovativne metode, dok studenti usvajaju znanja rješavanjem problema iz prakse, stvarnog života. Husain Pustaj i Zlodi zaključuju, uz ostalo, da je važna uloga građanske znanosti u povećanju odgovornosti znanosti prema društvu, jer se podiže znanstvena pismenost, te se interdisciplinarnim umrežavanjem unapređuju inovacije. Radu izloženom na D-FEST-u doprinijeli su i ravnateljica Hrvatskoga športskog muzeja Danira Bilić i prof.dr. Tomislav Ivanjko s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti FF-a.

D-FEST je ove godine ponovno bio u fizičkom obliku, a kao skup posvećen digitalizaciji kulturne i znanstvene baštine, sustavima za upravljanje digitalnom građom, digitalnim proizvodima i uslugama te promociji digitalizacijskih projekata okupio je vrsne eksperte iz kulturne i znanstvene zajednice koji su razmijenili znanja i iskustva iz ovoga u Hrvatskoj rastućeg područja djelovanja. Sljedeći D-FEST je 16.-17. svibnja 2024. godine.