Brojnim programima danas se obilježava Svjetski dan knjige i autorskih prava, u čast velikana svjetske književnosti Williama Shakespearea koji je 23. travnja 1564. rođen i Miguela de Cervantesa koji je 23. travnja 1616. umro. U Hrvatskoj je dan ranije i Dan hrvatske knjige, u spomen na oca hrvatske književnosti Marka Marulića, koji je na dan 22. travnja 1501. dovršio svoje kapitalno djelo Juditu. Kod nas se 23. travnja slavi i Noć knjige, s ciljem poticanja kulture čitanja i uvažavanja knjige kao civilizacijskog i kulturnog dobra.

Da je knjiga važan kulturni kapital znaju i u Hrvatskome športskom muzeju, javnoj ustanovi posvećenoj čuvanju najvrijednije hrvatske sportske baštine. Unutar ustanove kao posebna ustrojstvena jedinica djeluje i Knjižnica Hrvatskoga športskog muzeja, voditelj je Luka Marin Vuco, diplomirani knjižničar. On otkriva što Knjižnica posjeduje, kolika joj je građa i zašto su za proučavanje sporta bitne i – knjige.
“Knjižnica Hrvatskoga športskog muzeja raspolaže s desecima tisuća primjeraka knjižne građe, što osim knjiga obuhvaća i različitu periodiku poput časopisa, brošura, raznih publikacija, te dnevnoga tiska. Velik dio fundusa nakon potresa 2020. je smješten u depou Hrvatskog državnog arhiva u Kerestincu, gdje se provodi obrada, katalogizacija i inventarizacija građe”, kaže Vuco.
Opisuje da je najvrijedniji dio knjižnice građa Franje Bučara, smatranog ocem hrvatskoga sporta. To su gotovo sva njegova djela koja je napisao, od kojih neka u izvornom stanju, a neka već restaurirana.
“Vrijedan povijesni dio je i bogata zbirka hrvatskoga sokolstva, tj. sokolskog pokreta osnovanog u drugoj polovici 19. stoljeća radi promicanja tjelovježbe. Ovdje su tako čitava godišta časopisa Hrvatski sokol, kalendari, časopisi, spomenice svesokolskih sletova… Zatim imamo i djela Franje Hohmana i Ivane Hirschmann s kraja 19. i početka 20. stoljeća koja govore o začecima tjelesnog odgoja u Hrvatskoj…”, navodi muzejski knjižničar.

Od novije građe u knjižnici se nalazi, kaže, i bogata i opširna zbirka o olimpizmu, od svih Olimpijskih igara ponešto, kako knjige tako i programi i brošure, a zastupljeni su i najveći sportski događaji održani u Hrvatskoj – Mediteranske igre 1979. u Splitu i Univerzijada 1987. u Zagrebu.

“Naglasio bih i da knjižnica u svom fundusu ima i praktički sve brojeve jedinoga sportskog dnevnog lista u Hrvatskoj, Sportskih novosti, od 1945. naovamo. To je bitno za sportske kroničare, jer mogu na dnevnoj bazi pratiti sportska zbivanja”, napominje knjižničar. Knjižnica Hrvatskoga športskog muzeja, međutim, najviše koristi djelatnicima Muzeja, dok pripremaju izložbe i druge projekte, usmjerena je kustosima kao značajna podrška.
“Istražujući podatke za projekte, oni u literaturi nalaze informacije na koje se mogu pozvati kao na relevantan izvor. A literatura iz knjižnice je dostupna i vanjskim korisnicima koji traže podatke za svoje stručne radove i monografije”, objašnjava Vuco svrhu muzejske knjižnice. U tom smislu napominje da ona nastoji ići ukorak s vremenom pa se knjižna građa postupno i digitalizira, u skladu s mogućnostima. Digitalizacija je bitna radi očuvanja građe i lakše dostupnosti literature, koja omogućava da, primjerice, više djelatnika istovremeno pretražuje određeno djelo.

Izbor iz djela Knjižnice bit će i u stalnom postavu Hrvatskoga športskog muzeja, osobito publikacije vezane uz sokolski pokret i početke tjelovježbe u Hrvatskoj.