Od 22 muzeja u nadležnosti Republike Hrvatske čak 15 ih je trenutačno u fazi finalizacije i realizacije stalnoga postava, pripreme za stalni postav ili ulaska u taj proces, po čemu je ovo povijesni trenutak za muzejsku struku i javnost, jer toliko ustanova istovremeno teži odgovoru na pitanja kako će im izgledati postav u 21. stoljeću. Poručila je to ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek na okruglom stolu “Izazovi izrade stalnih postava” održanom u organizaciji Ministarstva i Muzejskog dokumentacijskog centra (MDC) 22. siječnja u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu.

Govoreći o tome kako muzeji pronalaze nove načine prezentacije svojeg djelovanja, komunikacije s publikom i dolaska do javnosti, ministrica je istaknula i da je za obnovu i uređenje muzeja u Hrvatskoj osigurano nikad više sredstava iz nacionalnih i europskih izvora za obnovu kulturne infrastrukture, u okviru kojega i za muzejske ustanove.

“Rad na stalnim postavima se zahuktao i sad je trenutak kad tema stalnih postava mora dominirati. Očekujem da kao struka odgovorite tom trenutku, imate jedinstvenu priliku učiti jednih od drugih, osluškivati i pratiti međunarodna iskustva, uspostaviti međunarodne suradnje i gledati najbolje primjere prakse, a polazeći od hrvatskih specifičnosti, te voditi računa o publici”, zaključila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Ravnateljica MDC-a Maja Kocijan istaknula je da su stalni postavi jedan od najkompleksnijih izazova svakog muzeja i najsloženiji oblik muzejske prezentacije. Prenijela je podatke iz istraživanja koje je MDC proveo u svibnju 2022. na temu stalnih postava, prvo takvo nakon 1989. godine.

“Istraživanje u kojem je sudjelovao 121 muzej iz Upisnika javnih i privatnih muzeja u Republici Hrvatskoj ukazalo je na nekoliko ključnih izazova. Problem je koncept nepromjenjive trajnosti u kojem se predmeti i segmenti rijetko i nikad ne mijenjaju”, napomenula je Kocijan. Čak trećina muzeja navela je da nema stalni postav, te da su razlozi nepostojanja stalnog postava prostorni uvjeti ili obnova zgrade muzeja. Muzejski stručnjaci ocijenili su da je bitno stalne postave muzeja učiniti relevantnima, održivima i pristupačnima. Najteži je zadatak kako ih danas koncipirati da budu otvoreni i fleksibilni sustav da i sutra njihova građa bude privlačna svim posjetiteljima.

Na okruglom stolu su predstavljeni primjeri četiriju muzeja koji aktivno rade na ostvarenju stalnoga postava. Idejna rješenja iznijeli su Hrvatski športski muzej, Hrvatski povijesni muzej, Arheološki muzej Istre te Muzeji Ivana Meštrovića.
Ravnateljica Hrvatskoga športskog muzeja Danira Bilić objasnila je da HŠM djeluje u raznim oblicima već 70-ak godina, a da samostalna institucija postaje 2003. U cijelom tom razdoblju Muzej je prikupljao vrijednu baštinu pa u fundusu ima 360.000 jedinica muzejske građe. No, dosad Muzej nije imao stalni postav otvoren za javnost.
“Unazad pet godina naši napori usmjereni su izradi i otvaranju stalnog postava. Osnovna pretpostavka je prostor koji je osiguran 2018 u središtu Zagreba, na veličini od 508 kvadrata. Izradili smo muzeološku koncepciju koja je 2019. odobrena, 2020. smo proveli javnu nabavu za građevinske radove kako bi se prostor priveo svrsi. Radovi su započeli 2021. i na njih su utjecali brojni faktori”, opisala je ravnateljica Bilić.

Kolege iz drugih muzeja upoznala je s tim da će Hrvatski športski muzej imati dvije tematske cjeline u dva prostora – u podrumu povijesno utemeljenje i razvoj sporta od 19. stoljeća naovamo, dok će u prizemlju biti prikazani najznačajniji rezultati hrvatskih sportaša pod nacionalnom zastavom.
“Želja nam je da emotivno angažiramo publiku, povežemo se s njom i ispunimo joj očekivanja, predstavljajući najveće uspjehe hrvatskoga sporta. Budući da je sport živi organizam, želimo da naš postav odražava tu činjenicu i zbog toga je naš pristup modularan i izmjenjiv. Stvara mogućnost izmjene svih aspekata od predmeta do cjeline bez složenih zahvata. Naglasak je na atraktivnosti i multimedijskoj interaktivnoj orijentaciji u prikazu sadržaja”, objasnila je ravnateljica Bilić.

Ciljevi Hrvatskoga športskog muzeja, dodala je ravnateljica, su prikazivanje povijesti hrvatskog sporta, njegov društveni i kulturološki značaj, financijska održivost, obogaćivanje kulturne i turističke ponude, poticanje na bavljenje sportom i stvaranje nove muzejske publike.
“Sport ima značajan društveni kapital i okuplja jako velik broj pripadnika društva. Potencijalna ciljana publika je zaista velika, od djece i mladih preko turista do ljubitelja sporta. Vjerujem da će stalni postav Hrvatskoga športskog muzeja doista stvoriti novu muzejsku publiku i tako doprinijeti daljnjem razvoju hrvatske kulture”, zaključila je ravnateljica Danira Bilić na okruglom stolu o izazovima izrade stalnih postava muzeja u Hrvatskoj.