Atletika se postupno pojavljuje u Hrvatskoj na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Pojedine atletske discipline redovito se prakticiraju unutar sokolskih društava, objavljuju se prvi novinski članci o , dok se atletska natjecanja u različitim disciplinama u Hrvatskoj počinju organizirati početkom 20. stoljeća. Iako antičkih korijena, pojava suvremene atletike veže se za moderni „engleski“ sport te se njezin razvoj i širenje u Hrvatskoj povezuje s prvim klubovima modernog sporta, poput HAŠK-a i PNIŠK-a koji su osnovani 1903. godine te su uz nogomet prakticirali i ostale moderne sportove, među kojima i atletiku (kao i veslanje, tenis, skijanje, plivanje itd.). Atletski klubovi osnivaju se poslije Drugog svjetskog rata (HAAK Mladost Zagreb, ASK Split, AK Slavonija Osijek, AK Kvarner Rijeka, AK Sloboda Varaždin itd.), a do tada se atletika razvijala putem atletskih sekcija postojećih klubova (npr. HŠK Concordia Zagreb, SK Marathon, SK Slavija Varaždin, SK Hajduk Split itd.) ili unutar sokolskih društava. Prva atletska infrastruktura (bacalište, skakalište i staza za trčanje) uređeni su na HAŠK-ovom igralištu u Zagrebu 1912. godine.
Sekcija za laku atletiku Hrvatskog športskog saveza osnovana je 1912. i smatra se početkom djelovanja krovne atletske organizacije u Hrvatskoj. Od 1919. djelovao je Lakoatletski savez za Hrvatsku i Slavoniju, od 1939. Hrvatski lakoatletski savez, a od 1948. Atletski savez Hrvatske, koji 1992. mijenja naziv u Hrvatski atletski savez i postaje član Svjetske atletske federacije (World Athletics, ranije IAAF).
Prve uspjehe ostvaruju Ivan Gubijan u bacanju kladiva (srebrna medalja na OI u Londonu 1948.) i Franjo Mihalić u maratonu (srebrna medalja na OI u Melbourneu 1956.). Najtrofejnija hrvatska atletičarka Sandra Elkasević, rođena Perković, osvojila je 2 zlatne olimpijske medalje u bacanju diska (OI u Londonu 2012. i OI u Rio de Janeiru 2016.) i brončanu medalju (OI u Parizu 2024.) uz 5 medalja sa svjetskih prvenstava, od kojih su dvije zlatne, te 7 zlatnih medalja s europskih prvenstava. Olimpijske medalje osvojili su i Sara Kolak, zlato u bacanju koplja (OI u Rio de Janeiru 2016.), te Blanka Vlašić, srebro (OI 2008. u Pekingu) i bronca (OI u Rio de Janeiru 2016.) u skoku u vis, uz 4 medalje sa svjetskih prvenstava, od čega su dvije zlatne, te jedne zlatne medalje s europskih prvenstava. Ostvarenim rezultatima u atletici još su se istaknuli Vera Nikolić, Luciano Sušanj, Jelica Pavličić, Branko Zorko, Stipe Žunić, Filip Mihaljević i dr.